Institut za jadranske kulture i melioraciju krsa iz Splita, 1994.
godine obiljezava stotu obljetnicu postojanja i neprekidnog rada sto
je izuzetno znacajno za znanost, a posebno znanost na podrucju
proizvodnje hrane u drzavi Hrvatskoj.
U drugoj polovici osamnaestog stoljeca Venecija je popularizirala poljodjelska znanja na podrucju juzne Hrvatske preko "akademija" za promicanje pojedinih gospodarskih aktivnosti. U to vrijeme u Hrvatskoj se razvija gospodarstvo, a posebno poljodjelska administracija, razvija gospodarstvo, a posebno poljodjelska administracija, strucne sluzbe i skolstvo, a sve vise mladih Ijudi tezi za intelektualnom afirmacijom. Spomenute okolnosti stvaraju uvjete za osnivanje znanstvene institucije koja bi se bavila problematikom razvoja cjelokupnog gospodarstva tog vremena, a posebno poljodjelstvom.
Austrija je 1894. godine u splitu utemeljila "C.K. Kemicno-gospodarstvenu pokusajnu postaju" koja je preteca danasnjeg Instituta i najstarija znanstveno-istrazivacka ustanova na ovom podrucju Mediterana. Utemeljenje Postaje kao znanstvene, analiticko-kontrolne i obrazovne ustanove u poljodjelstvu prvi je korak organiziranom pristupu znanstveno-istrazivackoj djelatnosti na podrucju juzne Hrvatske.
Tijekom sto godina mijenjali su se nazivi ustanove, ali njezina je zadaca uvijek ostala ista: razvijati znanstvenu misao i prenositi rezultate istrazivanja u praksu. Posljednja tri desetljeca Institut djeluje kao samostalna znanstveno istrazivacka ustanova i clanica Sveucilista u Splitu, a od 1. studenog 1993. godine kao javni institut u vlasnistvu Republike Hrvatske. Svoju djelatnost i dalje bazira na znanstveno-istrazivackom radu na podrucju biotehnickih znanosti. Djelatnost Instituta zasniva se na projektantskom i kontrolnom radu iz oblasti poljodjelstva, prehrambene tehnologije, sumarstva i zastite covjekove sredine. U posljednjem desetljecu djelatnici Instituta dali su znatan doprinos suradnjimedunarodnom institucijom UNDP/FAO.
Institut za jadranske kulture ima i dalje znacajnu zadacu u razvoju znanstveno-istrazivacke djelatnosti na ovom dijelu Mediterana i to ne samo iz razloga stogodisnjega neprekidnog znanstveno-istrazivackog rada, vec i aktualnih potreba suvremene proizvodnje hrane na mediteranskom dijelu nase drzave.
Stota obljetnica Instituta je trenutak i za sjecanja. U tim sjecanjima potrebito je posebnu pozornost pokloniti znanstvenicima i strucnjacima koji vise nisu djelatnici ove institucije, ali su u proslosti svojim ljudskim i znanstvenim kvalitetama doprinijeli ugledu sto ga ova institucija ima. Stoga im ovom prigodom izrazavam stovanje i zahvalnost.
Stogodisnjim neprekidnim znanstveno-istrazivackim radom Institut nepobitno pokazuje i dokazuje da smo bili i da jesmo dio civiliziranog svijeta.
Obljetnica obavezuje djelatnike Instituta da svojom znanstvenom
djelatnoscu i dalje stjecu medunarodna priznanja kako bi nasu znanost iz
podrucja poljodjelstva Mediterana i prehrambene tehnologije ne
samo unaprijedili, vec ucinili poznatom i priznatom u svijetu.
Ministar znanosti i tehnologije
Prof. dr. Branko Jeren