Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina na obalnom i otocnom dijelu jadranskog podrucja datira od najstarijih vremena. Umijece uzgoja prenosilo se sa generacije na generaciju, te je obogaceno iskustvom prisutno i danas. Pojavom bolesti i stetnika, u drugoj polovini proslog stoljeca, za evropsko i nase vinogradarstvo nastalo je razdoblje krupnih promjena. To je razdoblje izuzetne konjukture nasih vina i ekspanzije vinogradarstva. Ubrzo je doslo do propadanja vingorada radi pojave filoskere, a zatim slijedi razdoblje obnove vinogradarstva. Nakon visestoljetnog tradicionalnog uzgoja vinove loze unose se novi agrotehnicki zahvati: izbor americke podloge, cijepljenje, zastita od bolesti i stetnika i dr. Sa svim tim inovacijama trebalo je upoznati individualnog proizvodaca.
Tadasnja poljodjelska sluzba je preko Pokrajinskog poljodjelskog nadzornistva i sluzbe putujucih ucitelja, na iskustvima obnove vinograda u Francuskoj, jos i prije pojave filoksere u nagim krajevima, pripremala mjere za brzu i efikasnu obnovu naseg vinogradarstva. U tu svrhu, vec 1894. godine, osnivaju se lozni maticnjaci i pilot vinogradi radi istrazivanja bioloskih i tehnoloskih svojstava novih sorti vinove loze, zatim ispitivanje afiniteta americke loze i evropske loze, te prikladnosti americke loze za pojedine tipove tla.
Novoosnovana Postaja (1894.) svojim se programom i radom odmah ukljucila u znanstveno-strucnu problematiku obnove naseg vinogradarstva. U suradnji s razgranatom sluzbom putujucih ucitelja i vinogradarskih strucnjaka, medu kojima se posebno istice Stanko Ozanic, intenzivno se podizu vinogradi uz primjenu suvremenih agrotehnickih mjera.
Poznati ampelograf Stjepan Bulic za vrijeme svojeg sluzbovanja u Postaji radi na djelu Dalmatinska ampelografija koje predstavlja fundamentalni studij botanickih i agrobioloskih svojstava skoro svih sorti vinove loze koje se uzgajaju na jadranskom podrucju. Na svom eksperimentalnom objektu Postaja vec 1907. godine ima ampelografski nasad od 185 sorti loze i obavlja niz istrazivanja.
Svestraniji znanstveno-istrazivacki rad o vinogradarstvu pocima nakon drugog svjetskog rata. Stvaranjem drustvenog gospodarstva nametnuo se i problem intenzifikacije vinogradarske proizvodnje na jadranskom podrucju. Drustveno gospodarstvo ne dobiva toliko znacenje u kolicini proizvodnje koliko u njenoj kvaliteti, odnosno modernizaciji vinogradarske proizvodnje. Na toj osnovi se obavlja selekcija; introdukcija sorti vinove loze i loznih podloga; primjenjuje suvremena koncepcija vinogradarenja; uvodi suvremena mehanizacija prerade grozda, dorade vina i dr. U tome je znanstveno-strucna sluzba Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo dobila sirok i kompleksan program rada.
Sortiment vinove loze je osnovni element uspjesne vinogradarske proizvodnje odredene zemlje, a posebno jednog podrucja kao sto je Dalmacija. Od prvog pocetka vinogradarstva u Dalmaciji (IV. stoljece - Grci), pa stoljeca pod utjecajem Rima, Venecije, Francuske, Austro-Ugarske, ostavilo je trag na broj vrsta vinove loze u Dalmaciji. Tako je na jadranskom podrucju uvedeno vise stotina razlicitih sorti. Takav konglomerat sorti nije mogao zadovoljiti postavljeni cilj suvremenog i rentabilnog vinogradarstva.
Suvremena vinogradarska proizvodnja zahtijeva permanentno poboljsanje i prosirivanje brojem novih kvalitetnih sorti. To je bio jedan od znacajnih znanstveno-istrazivackih zadataka Zavoda. U tom radu koristile su se metode hibridizacije, selekcije i introdukcije.
Hibridizacijom je stvoreno nekoliko novih sorti vinove loze. Radom na ovoj problematici strucnjaci zavoda su istrazili fiziologiju i biologiju vinove loze, posebno odredenog broja autohtonih sorti i tehniku hibridizacije.
Autohtone populacije vinove loze u Dalmaciji su veoma stare zato dolazi do genetskih promjena. Posebno se izrazava pojava cijepanja unutar pojedinih populacija i pojava prirodnih mutacija. Glede navedenih promjena, populacije odredenih sorti se permanentno prate i izdvajaju tipovi - klonovi kod kojih je doslo do odredenih fenotipskih i genetskih promjena. Prakticni rezultati selekcije, a posebno klonske, jesu povecanje priroda grozda, boljeg kvaliteta i suzbijanje degenerativnih promjena na vinovoj lozi.
Klonskom selekcijom izdvojen je veci broj klonova:
Neki od spomenutih klonova predani su praksi za podizanje suvremenih vinogradarskih objekata (Vrgorsko polje, Petrovo polje i dr.).
Pored hibridizacije i klonske selekcije znacajan znanstveno- istrazivacki rad na problematici obogacivanja sortimenta vinove loze jest i introdukcija najboljih sorti svjetskog sortimenta. Djelatnost na istrazivanju intro- duciranih sorti odvija se u vise faza.
Prva faza rada bila je introdukcija preko 700 vinskih i stolnih sorti iz mnogih vinogradarskih zemalja svljeta (Francuska, Portugal, Spanjolska, Italija, Cipar, Grcka, Bugarska, SSSR, SAD i dr.) na kolekcijski nasad pokusnog objekta u Duilovo.
Druga faza istrazivackog rada je istrazivanje bioloskih i tehnoloskih svojstava introduciranih sorti. Nakon obavljenih bioloskih i tehnoloskih istrazivanja podizu se pilot nasadi u odredenim agroekoloskim sredinama i nastavljaju istrazivanja bioloskih i tehnoloskih svojstava, zatim utjecaja agrotehnickih i drugih prirodnih cimbenika na svojstva sorte.
Nakon visegodisnjeg istrazivackog rada na introdukciji sorti vinove loze praksi je predano nekoliko sorti:
Izdvojeno je i nekoliko stolnih sorti ranijeg i kasnijeg vremena dozrijevanja kao i prikladnosti za cuvanje u hladnjacama i za transport: Primiera, Kalily, Alphanse Lovalee, Olivette i dr.
Znacajni radovi zavoda odnose se na istrazivanja loznih podloga. Istrazivanja su zapocela odmah nakon pojave filoksere. Osnovni cilj pocetnih istrazivanja bio je introducirati veci broj americkih vrsta vinove loze i hibrida (americke i evropske loze) i pronaci podlogu otpornu na filokseru. Kasnija istrazivanja usmjerena su na prolanazenje loznih podloga otpornih na niz bitnih cimbenika u uzgoju vinove loze: otpornost na sadrzaj vapna u tlu, susu, sadrzaj soli, nematode, zatim na dobro oziljavanje i povoljan utjecaj na niz svojstava evropske cijepljenje loze. S obzirom da je u toku istrazivanja zapazeno razlicito ponasanje evropske domace loze cijepljene na loznim podlogama, na razlicitim ekoloskim uvjetima uzgoja, egzaktna istrazivanja provedena su na mnogim lokalitetima jadranskog podrucja radi sto pravilnijeg izbora lozne podloge za odredene sorte vinove loze. Na temelju istrazivackog rada doslo se do rezultata da je pitanje izbora lozne podloge za osnovni sortiment Dalmacije, kao i za tipove tla, za sada skoro u potpunosti rijesen. Prema dugogodisnjim istrazivanjima za podrucje Dalmacije mogu se preporuciti slijedece istrazene lozne podloge:
Znacajan je i rad na istrazivanju razvoja korjenove mreze loznih podloga, korjenove mreze odredenih sorti cijepljenih na odredenim loznim podlogama, kao i mogucnosti apsorpcije pojedinih hranjivih elemenata iz tla. Ovi radovi imaju veliko znanstveno i prakticno znacenje, jer na temelju saznanja o rasprostranjenosti korjenove mreze u tlu i mogucnosti apsorpcije pojedinih hranjiva primjenjuju se najoptimalnije agrotehnicke mjere.
Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo radi i na utvrdivanju optimalnih potreba vinove loze za hranjivima. Istrazivanja su usmjerena na probleme: kako i na kojoj osnovi postaviti potrebe vinove loze za hranjivim elementima, u odnosu na one kolicine koje vinova loza svake godine odnosi iz tla (preko lista, odrezanog drva i grozda).
Istrazivanja optimalne gnojidbe vezana su i za program istrazivanja optimalnih agrotehnickih mjera u vinogradarskoj praksi. Pod optimalnom primjenom agrotehnickih mjera podrazumijeva se primjena svih inovacija stecenih vlastitim istrazivackim radom ili primjenom rezultata rada iz drugih podrucja nase zemlje i inozemstva. To se u prvom redu odnosi na primjenu mehanizacije pri radovima u vinogradarstvu. Bez toga se ne moze ni zamisliti odrzavanje postojecih vinograda, ni realizacija novih programa u slijedecem razdoblju. Primjena uzgojnih oblika i armature, razmaka sadnje i herbicida, ampelografskih i agrotehnickih mjera koje ce u odredenim ambijentalno-agrotehnickim uvjetima morala najpozitivnije utjecati na prirod i kvalitet grozda. U istrazivackom radu agrotehnicke mjere proucavaju se kompleksno i sagledavaju se kao odredeni sistem koji se primjenjuje u uzgoju vinove loze na drustvenim i individualnirn gospodarstvima.
U cilju razvoja i intenzifikacije rasadnicke proizvodnje Zavod se organizirao na odredenim lokalitetima Dalmacije (Vis, Hvar, Korcula Peljesac, Drnis, Imotski i Vrgorac) proizvodnju repromaterijala (plemki autohtonih i udomacenih sorti vinove loze) i podigao maticnjak s najprikladnijim loznim podlogama. Umaticeni nasadi autohtonih i udomacenih sorti vinove loze: plavac, vugava, plavina, kuc, kujundzusa, marastina i posip, i neke introducirane sorte, kao i nasadi loznih podloga stalno su pod kontrolom ovog Instituta, koji obavlja sortnu i zdravstvenu kontrolu.
Pored repromaterijala (podloga i plemki) na kvalitet sadnog materijala znatan utjecaj imaju i svi procesi u proizvodnji loznog cijepa (cijepljenje, stratificiranje, prporenje i dr.). U cilju suvremene i kvalitetne proizvodnje Zavod je, u suradnji s radnom organizacijom ,,Poduh" iz Metkovica, organizirao proizvodnju 2.000.000 cijepova za potrebe drustvenog i individualnog gospodarstva u Dalmaciji.
U posljednjih nekoliko godina znacajan rad je obavljen na rajonizaciji vinogradarske proizvodnje i zastiti zemljopisnog porijekla vina cime je dat nov kvalitetan prilog daljnjem unapredenju vinogradarsko-vinarske proizvodnje.
U obimnom poslu na rajonizaciji vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Dalmaciji su definirane vinogradarske cjeline (rejoni, podrajoni, vinogorja i lokaliteti) i oni su topografski i zemljopisno obiljezeni. Za prikazivanje ekoloskih cimbenika vinogradarskih jedinica obradeni su klimatski i pedoloski elementi neophodni pri prikazu agroekoloskih uvjeta rentabilnog uzgoja vinove loze. Kod izbora sorti primijenjena je suvremena klasifikacija. Sve sorte svrstane su u grupe (zabranjene, dozvoljene, preporucene) koje garantiraju proizvodnju odredenih kategorija vina. U sortimentu je ucinjena kvalitativna i kvantitativna promjena koja osigurava ne samo bolji sortni sastav, vec omogucava da se u pojedinom podrucju razvija ona proizvodnja vina koja ce, skladno s ekoloskim uvjetima, dati najpovoljnije rezultate.
U rajonizaciji je dat prikaz povrsina pod vinovom lozom na drustvenom i individualnom gospodarstvu. Koristeni su podaci prikupljeni na terenu i anketiranjem. To je omogucilo da se u Dalmaciji nakon mnogo godina prvi put tocno sagledaju povrsine pod vinogradima, starosna struktura, sortni sastav, agrotehnicki uvjeti, proizvodnja grozda, preradivacki i doradivacki kapaciteti, njihove lokacije i dr.
Obradeni elementi rajonizacije predstavljaju izvanrednu gradu za izradu dalmatinskog standarda iz oblasti vinogradarstva i vinarstva. Osim toga, to je osnova na kojoj zainteresirani mogu dogovoriti i napraviti programe za unapredenje proizvodnje, prerade i prometa grozda i vina.
Rajonizacijom je omogucena zastita zemljopisnog porijekla vina. Prije rajonizacije vinogradarstva Dalmacije vrsena su istrazivanja na zastiti zemljopisnog porijekla vina. Tako je na temelju rada ovog Zavoda vec 1961. godine izvrsena zastita vina ,,Dingac" (i to po medunarodnom planu Zenevske konvencije). Uskoro je zasticeno vino ,,Postup", zatim cuvena bijela vina Korcule ,,Posip" i ,,Marastina", te ,,Faros" s otoka Hvara i primostenski ,,Babic". Rad na zastiti zemljopisnog porijekla se nastavlja. Do danas je s podrucja Dalmacije zasticeno preko 60 vrsta vina s oznakom zemljopisnog porijekla, odnosno vina koja nose zemljopisni naziv odredenog vinogorja, a ciji kvalitet i svojstva proizlaze jedino iz prirodnih obiljezja te sredine.
Zavod je povezan s mnogim vinogradarsko-vinarskim organizacijama na jadranskom podrucju. U suradnji sa strucnjacima radnih organizacija rjesavaju se najaktualniji problemi vinogradarsko- vinarske proizvodnje.
Posebna aktivnost Zavoda ogleda se u projektiranju i podizanju
suvremenih vinogradarskih objekata (Konavli, Vrgorac, Imotski, Drnis, Vis i dr.).
Djelatnost koja obuhvaca proizvodnju i kvalitetu vina ili vinarstvo kako ga danas nazivamo datira u Institutu od njegovog osnutka. Zna se pouzdano da je ,,Kimika" (nekadasnji popularni naziv za Institut) formirana ponajvise radi potrebe da se kvaliteta i zdravstveno stanje vina podigne na visi stupanj. Bilo je to vrijeme kada je filoksera pocela harati zapadnom Evropom unistavajuci vinograde, tj. vrijeme velike konjukture vina u Dalmaciji.
Promatramo li vinarsku djelatnost od osnutka do danas, mozemo ustvrditi da su strucnost osoblja i opremljenost laboratorija bili uvijek dovoljno kvalitetni za obavljanje analitickih i strucnih poslova. Istrazivacki rad je u razlicitim vremenskim razdobljima razlicito tretiran, sto mozemo pripisati vise odredenoj politici u vinarstvu, a manje stvarnim potrebama.
Od osnutka Postaje pa sve do pocetka 1. svjetskog rata, izvoz vina je imao stalnu tendenciju porasta, sto su uvjetovale vinske krize u Evropi (pojava filoksere), a i sve bolja kvaliteta dalmatinskih vina. Brojne analize vina za potrebe unutrasnjeg i vanjskog prometa trazile su dobru opremljenost laboratorija i neprekidno usavrsavanje analitickog rada.
Nakon 1. svjetskog rata zapocinje vinarska kriza koja je dugo trajala. Zatvorenost granica prema Becu, Pragu i drugim vecim gradovima Evrope, hiperprodukcija crnog vina za krizanje i niske cijene stvaraju mnoge nedace dalmatinskim proizvodacima. Od vina se ne moze zivjeti. Emigrira mnostvo mladih ljudi. Bila je to kriza i ove ustanove, koju je kraljevina SHS svela na rutinski laboratorijski rad ,,Kemijske postaje".
Tek 1925. godine reaktivira se vinarska djelatnost i to nakon reorganizacije u Poljodjelsko-pokusnu i kontrolnu stanicu. Ubrzo zatim, 1930. godine, donesen je Zakon o vinu, sto je stvorilo obavezu za besprijekornost u analitickom radu. Bilo je to vrijeme intenzivne istrazivacke i opazacke djelatnosti koji su radovi i nastojanja bili usmjereni u pravcu:
Poslije ll. svjetskog rata, tocnije poslije formiranja Instituta kao savezne znanstveno-istrazivacke ustanove, cjelokupna djelatnost, pa i vinarska, prihvaca nove oblike rada. Kvalitetna analiza i provedba korisnih ispitivanja za praksu, bio je zadatak vinarskih strucnjaka. Ispitivanja vina s pojedinih podrucja i lokaliteta postaju aktualna, narocito onih koji su se uspjesno udomacili poznate (domace) sorte: plavac mali, grk, vugava, posip itd. Takoder se provode pokusi vezani uz utvrdivanje optimalne tehnologije proizvodnje vina.
Industrijalizacija vinarstva u Dalmaciji zapocela je poslije 50- tih godina. Bili su to novi uvjeti rada na terenu i izazov za brojna ispitivanja i opazanja, dakle za nova saznanja koja se (kao ni oprema) nisu mogla kupiti u inozemstvu. Institut se ukljucio u rad gotovo svih vinarija, i to najcesce radi utvrdivanja nacina prerade u novim uvjetima rada.
Novi uvjeti proizvodnje, povecani prirod grozda, kao rezultat uporabe umjetnih gnojiva, zatim sve veci zahtjevi potrosaca, uvjetovali su brojna ispitivanja, koja su prvenstveno bila okrenuta definiranju optimalne i izvorne kvalitete vina iz najboljih polozaja u Dalmaciji.
Najznacajniji radovi iz tog perioda su:
Uvodenjem u rad suvremene spektrofotometrije, plinske kromatografije
i visokotlacne tekucinske kromatografije, atomskog apsorbera, te
nabavkom opreme koja se koristi u klasicnoj analizi, mogucnosti za rad su
vrlo dobre i suvremene.
Znanstvena istrazivanja u posljednjem desetljecu pri Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo bila su slijedeca:
Osim znanstvenog rada zavodska djelatnost evidentirala se i na slijedecim poslovima:
Posljednjih godina aktivnost Zavoda usmjerena je na slijedeca istrazivanja: