Pocetak pedoloskih istrazivanja datira iz prvih godina rada Instituta. Vrijeme osnutka Postaje poklapa se s pocetkom primjene umjetnih gnojiva u ovim krajevima, te se novoosnovana ustanova u velikoj mjeri angazirala i u popularizaciji njihove primjene, istrazivanju njihove efikasnosti, i nacinu upotrebe. Sva su ta istrazivanja bila popracena pedoloskim analizama tla. Svake godine se uoci berbe, pored analize mosta, ispitivao i veci broj uzoraka tla iz glavnih proizvodnih podrucja kako bi se utvrdila pedoloska svojstva glavnih ,,vinogradarskih tla" i povezalo s kvalitetom proizvedenih vina.

Rad se odvija u dvije grupe: prva grupa je obuhvacala kemijsku i mehanicku analizu tla u agrikulturne svrhe, uzevsi u obzir i odredivanje maksimalnog kapaciteta tla za vodu; u drugu grupu je spadalo istrazivanje tla i klimatskih prilika na samom terenu.

Kemijske analize su obuhvacale odredivanje glavnih sastojaka dusika, fosfora, kalcija te humusa i pH. Uz kemijsku analizu obicno se davalo i strucno misljenje o nacinu agromelioracije ispitanog tla i misljenje o pogodnosti tla za uzgoj pojedinih kultura.

Prva znacajnija pedoloska istrazivanja obavljala su se na povrsinama Drzavne ergele u Vrani (Na Vranskom jezeru) i Stocne stanice u Livnu (u Livanjskom polju). U oba slucaja radilo se o studijama koje su imale svrhu upoznavanje pedoloskih prilika na tim drzavnim gospodarstvima i mogucnostima i nacinu njihove proizvodne upotrebljivosti.

Nakon 1945. godine povecava se osoblje u Odjelu i adaptiraju se prostorije u kojima je smjesten laboratorij za kemiju i fiziku tla. U prvo vrijeme, nakon obnove, djelatnost Zavoda je uglavnom vezana uz pedolosko istrazivanje i kartiranje. Ti su radovi obuhvacali obradu zemljopisnih, geoloskih, hidroloskih i klimatskih svojstava vezanih za razvoj tla, utvrdivanje rasprostranjenosti pojedinih tipova i podtipova tla s njihovom genezom, utvrdivanjem poljodjelskih svojstava tih tla s analizom tadasnjeg stanja proizvodnosti, te prijedlogom mjera za povecanje njihove plodnosti.

U razdoblju od 1954. do 1960. godine istrazena su i kartirana podrucja opcine Split, Dubrovnik, Sibenik, Knin, Brac, Hvar, Vis i Solta, a 1972. godine rad se nastavlja na pedoloskom kartiranju cijelog jadranskog podrucja.

U okvirima te djelatnosti treba posebno odvojiti pedoloska istrazivanja krskih polja. Krska polja predstavljaju proizvodne potencijale od posebnog interesa za razvoj intenzivne poljodjelske proizvodnje. Zajedno, s rijecnim dolinama ona na jadranskom podrucju RH obuhvacaju oko 63.000 ha, ili na podrucju Dalmacije oko 50.000 ha. Glede nereguliranog vodnog rezima vecina tih povrsina nije se uopce obradivala ili je to bilo vrlo primitivno. Kako je agrarnom politikom, posebno novom koncepcijom 1957. godine, stavljen u prvi plan razvoj krupnih drustvenih gospodarstava, to je i razumljivo da su povrsine krskih polja i problematika njihove hidromelioracije i agromelioracije privukle posebnu paznju. Tada i pocinju prva sistematska pedoloska istrazivanja krskih polja kao osnova za njihovu melioraciju i proizvodno koristenje. Do 1965. godine pedoloski su istrazena sva krska polja na podrucju Dalmacije. U sklopu tog rada treba posebno odvojiti rad 1962. godine u sklopu organizacije FAO- izradu pedoloske studije kao osnove za projekt melioracije vodoplavnog podrucja rijeke Neretve. U daljnjem razdoblju vrsila su se mnogobrojna detaljna pedoloska istrazivanja pojedinih proizvodnih terena, bilo da se radilo o podizanju novih nasada vocnjaka i vinograda, bilo da su se rjesavali neki drugi problemi proizvodackih organizacija ili pojedinaca. Da bi se bolje upoznala tla ovog podrucja, istodobno su se istrazivale crvenice i litogena karbonatna tla, te su se komparativno ispitivale analiticke metode za odredivanje pojedinih njihovih svojstava.

Strucnjaci ovog Zavoda ukljucili su se u projekt izrade pedoloske karte Hrvatske, kao neophodne osnove za planiranje i racionalno koristenje zemljisnih potencijala u poljodjelstvu, sumarstvu, zastiti prirode, prostornom planiranju i dr. Rezultati istrazivanja u okviru ovog projekta daju znacajan prilog prirodnim znanostima, a pedoloska karta predstavlja osnovnu strucnu bazu za istrazivanje prostora i prenamjenu brojnim korisnicima.

Pored navedenih semidetaljnih pedoloskih karata opce namjene, za potrebe gospodarskih osnova u poljodjelstvu, sumarstvu, kao i za potrebe izvedbenih projekata i prostornih planova izradivane su detaljne pedoloske karte sitnog mjerila. Medu navedenim istrazivanjima znacajno mjesto zauzimaju detaljna pedoloska i pedokartografska istrazivanja doline Neretve. Znacajnu novost i podstrek za daljnji rad predstavlja i uvodenje kompjutorske tehnike suvremenih i brojcanih metoda u svim fazama pedoloskih istrazivanja.

Problemi ishrane bilja i gnojidbe, razumljivo, prate rad Zavoda od njegovog osnivanja do danas. U prvim godinama taj se rad ogranicavao na kemijske analize tla, kontrolu gnojiva i propagiranju njihove upotrebe, a otada se sve vise siri i djeluje gotovo na svim problemima vezanim za ishranu bilja.

U okviru tog rada u razdoblju od 1958. do 1960. godine uvedena je metoda folijarne dijagnoze, pa su primjenom te metode vrsena obimna istrazivanja utjecaja ishrane na prirod i kvalitet proizvoda vinskog i stolnog grozda, maslina, kukuruza i psenice, o cemu je publicirano vise radova.

Od 1978. do 1980. godine uvedene su metode odredivanja mikroelemenata u tlu i liscu, i to metodom atomske absorpcijske spektrofotometrije, tako da je u analitickom smislu zaokruzena cjelina, koja je potrebna da bi ovaj Zavod normalno funkcionirao.

Djelatnost ishrane bilja se ocituje u kontroli plodnosti tla, poboljsanju odrzavanja i stvaranju novih supstrata, kako povrcarsko-cvjecarskih, tako i vocarsko-vinogradarskih kultura na otvorenom i zagticenom prostoru.

Tijekom godine postavljeni su brojni egzaktni gnojidbeni pokusi na navedenim kulturama, tako da su kroz te pokuse rjesavani mnogi problemi vezani uz ishranu bilja, kao sto su: rokovi gnojidbe, odredivanje granicnih vrijednosti hranjiva, odnos pojedinih od njih, koncentraciju vodotopivih soli i njen utjecaj na rast biljaka, utjecaj dusika na koncentraciju vodotopivih soli i pH, razlaganje humusa i kretanje dusika, stanje opskrbljenosti tla i lisca s makro i mikrohranjivima.

Na znanstvenom planu obavljaju se istrazivanja na problemima opskrbljenosti tla i lisca makro i mikroelementima prevladavajucih kultura dalmatinskog podrucja, tako da se na taj nacin zeli napraviti inventarizacija hranjivih elemenata ovog podrucja, sto ce znatno olaksati posao strucnjaka koji rade na problemima ishrane bilja.

Ishrana bilja rjesava mnoge probleme direktno vezane za proizvodnju, bilo permanentnim prisustvom, bilo s vremena na vrijeme, u skladu s uocenim problemima i potrebama.

Djelatnici Zavoda izradili su veliki broj ,,gospodarskih osnova" za pojedine interesantne lokalitete, krska polja ili sira podrucja. Ta su istrazivanja redovito obuhvacala klimatske, i pedoloske prilike, snimanje proizvodno-ekonomskih obiljezja postojece proizvodnje te prijedlog ili program hidrotehnickih i agromelioracionih mjera za sanaciju povrsina s prijedlogom ili programom usvajanja nove proizvodnje. Rezultati tih istrazivanja su posluzila kao osnove za podizanje, opremanje i organizaciju niza drustvenih gospodarstava, za izradu investicijskih programa.

Posljednjih godina djelatnost Zavoda ocituje se na slijedecim istrazivanjima: Kartografija, izrada pedoloskih karata za sve znanstvene i strucne aktivnosti iz podrucja poljodjelstva, sumarstva, prostornog planiranja, zastita covjekove okoline i dr. Osnova tzv. namjenskih pedoloskih karata ima za cilj tlo racionalno koristiti i prilagoditi kulturi, odnosno osigurati njegovu zastitu. Sprijecavanje, degradacija i unistavanje svih komponenti stanista jedan je od globalnih ali i najznacajnijih problema koji se postavljaju pred znanost. U rjesavanju spomenute problematike potrebno je iznalaziti najprikladnije mjere pri gospodarenju i koristenju zemljisnih resursa, u tom cilju izraduju se karte tzv. stanja tla: