Podrucje na kojem Institut djeluje obiljezje je krsa sa znatno izrazenim procesima erozije. Erozija kao znanstveni i prakticni problem zatim ,,melioracija" shvacena u najsirem smislu rijeci kao problem konzervacije tla, ocuvanje i poboljsanje plodnosti, njegova proizvodna valorizacija - sve to predstavlja siroku grupu problema kojima su se bavili mnogi suradnici Instituta.
U tim problemima dosao je do izraza kompleksan karakter Instituta, jer se pokazala mogucnost najtjesnje suradnje izmedu suradnika vrlo razlicitih specijalnosti i znanstvene usmjerenosti.
Godine 1962. rasformirao se Institut za sumarska i lovna istrazivanja Hrvatske, te se njegova sumsko-pokusna postaja u Splitu pripojila ovom Institutu. Na taj je nacin Institut preuzeo znanstveno-istrazivacki program postaje i prosirio svoju djelatnost istrazivanja iz problematike sumarstva na jadranskom podrucju i melioracije degradiranih sumskih povrsina na krsu. Unutar tog programa istrazivale su se mogucnosti i metode sumskih melioracija na krsu, osnovni parametri erozije, bioloska i uzgojna obiljezja pojedinih sumskih vrsta, introdukcija novih sumskih vrsta, te fitocenoloska istrazivanja vegetacije na kraskom podrucju. Na taj se nacin ujedinila znanstveno- istrazivacka problematika erozije i melioracije poljodjelskih i sumskih povrsina na ovom podrucju. Iz te sprege rezultirale su i brojne studije u okviru prostornih planova razvoja na citavom jadranskom podrucju. Osnovni sadrzaj i cilj tih studija je na osnovi gospodarskih, ekoloskih i Ijudskih obiljezja unutar prostora sto ga obuhvaca dade optimalan razmjestaj i namjenu poljodjelsko-sumskih povrsina, povezujuci tu namjenu s opcim gospdoarskim razvojem u tom prostoru. Na tim principima radena su istrazivanja i studija za regionalni prostorni plan ,,Juzni Jadran". ,,Sjeverni Jadran", za otoke Hvar, Soltu, Brac i dr.
Osim navedenih istrazivanja Zavod je radio i na povijesti sumarstva Dalmacije, problemima rekultivacije ostecenih tla, stetnom utjecaju pozara na vegetaciju, biotop i pejzaz priobalnih podrucja, kao i na dugorocnom razvoju sumarstva Dalmacije.
U razdoblju od 1980. do 1990. godine Zavod radi na izradama osnova i programa gospodarenja sumama i sumskim zemljistima dalmatinskog uzeg podrucja krasa. Putem ovog rada Zavod je povezan gotovo sa svim sumskim gospodarstvima na podrucju Dalmacije.
Posljednjih godina Zavod radi na slijedecim znanstveno- istrazivackim projektima i zadacima:
Istrazivanje najpovoljnjih oblika suma za ishranu stoke na krasu ima za cilj uspostavljanje takvog nacina gospodarenja kojim bi se s jedne strane osigurala sto veca i kvalitetnija proizvodnja stocne hrane u sumama, a s druge strane usmjerio razvoj sumske vegetacije u progresivnom pravcu u unapredenju i zastiti ekosistema. Izbor vrsta pri posumljavanju, pogotovo na krasu, oduvijek je bilo i ostalo osnovno pitanje sumarske struke na kome se do danas vrlo malo radilo. U tom cilju su i osnovane pokusne plohe na krasu za provedbu ovih istrazivanja.
Procesi erozije odavno su prisutni na nasim kraskim povrsinama. Svjedoci istinitog danog tvrdenja su bezbrojne, vododerinama i jarugama izbrazdane i zapustene njive, nepregledne kamenite goleti na mjestima bivsih suma i degradiranih sikara, koje su i dalje u regresiji. U okviru dugorocnih istrazivanja Institut je osnovao nekoliko pokusnih ploha sa ciljem da se suvremenim stacioniranim metodama dode do originalnih podataka o bitnim obiljezjima procesa erozije tla vodom i bujicnim vodotocima u podrucju koje je reprezentativno za litoralni kras primorske Hrvatske.