Zavod za vocarstvo i maslinarstvo




Proucavanje uzgoja vocaka i maslina u Dalmaciji pocinje krajem l9. i pocetkom 20. stoljeca. U to doba se ispituju svojstva sorti, gnojidbe i odredivanje stadija zriobe maslina. Pocetkom 20. stoljeca, u okviru ondasnje Postaje, osnovan je uljarski odsjek koji je proucavao kemijska, fizikalna i organolepticka svojstva dalmatinskog ulja. Povezan s radom i razvitkom uljarskih zadruga u Dalmaciji uljarski zavod je imao zadatak razvijati proizvodnju finog maslinovog ulja. U tu svrhu odrzavani su tecajevi za strojare i predradnike te izlozbe ulja na kojima su nagradivani najbolji proizvodaci. Od svrsetka proslog stoljeca pa do 1. svjetskog rata i nakon toga, pored boljitka uzgoja maslina, posebna paznja se obracala uzgoju maraske i njenom razvoju u podrucjima gdje ona moze postici najbolji kvalitet. Zbog toga se u Postaji analizirao secer, kiseline i suhe tvari u soku maraske s razlicitih podrucja uzgoja.

Vazan utjecaj u razvoju vocarstva i maslinarstva u to vrijeme imaju rasadnici. Od 1892. do 1902. godine u Dalmaciji je osnovano 14 rasadnika, koji nisu udovoljili potrebama proizvodnje. Ti mali rasadnici su prestali raditi 1902. godine kada je u Vrani osnovan veci rasadnik, koji je pod strucnim rukovoditeljstvom djelovao 20 godina.

U djelatnosti Zavoda za vocarstvo i maslinarstvo od osnivanja do danas ocituju se 3 faze razvoja:

  • I. - od 1946. do 1952.
  • II. - od 1952. do 1960.
  • III. - od 1960. do danas.

    I. U tom razdoblju vocarstvo i maslinarstvo u primorju nalazi se u zacetku. Nema vecih, zatvorenih, intenzivnih objekata, vec su vocke i masline sporedne kulture, razbacane na malim parcelama u konsocijaciji s drugim kulturama i u sasvim ekstenzivnom uzgoju.

    U pomanjkanju vlastitog iskustva, prije osnivanja intenzivnih vocarskih objekata bilo je potrebno ispitati ekolosko-biolosko- fizioloske i ekonomske uvjete. U tu svrhu su u Kastel Starom na terenu, koji je prosiren na 8 ha, podignuti maticni nasadi maslina, bajama, maraski, breskvi, kajsija, sljiva i smokava, maticnjak vocnih podloga i maticnjak tipova oleastera. U tim maticnjacima se istrazuju svojstva sorti i podloga.

    Hrvatsko primorje podijeljeno je u vocarsko-maslinarske podrajone, te se u pojedinom podrajonu pristupa ispitivanju i sredivanju sortnog sastava vocaka i maslina. Zapocela je selekcija oleastera u maticnom nasadu pri rezervatu divljih maslina F Lun na otoku Pagu. Organizirani su i pokusi istrazivanja rezidbe maslina i utvrdivanja metoda pomladivanja stabala u Brsecinama kraj Dubrovnika.

    Posebna paznja je posvecena ispitivanju proizvodnje sadnica maslina. Istrazena je priprema sjemena divlje masline, nacin sjetve, doba sjetve, nacin i doba presadivanja sjemenjaka, nacin cijepljenja i uzgoj sadnica. Ispitane su i druge metode vegetativnog razmnozavanja maslina.

    U tom vremenskom razdoblju obavljeno je istrazivanje i selekcija tipova bajama. Izradena je pomoloska klasifikacija i trgovacka tipizacija bajama. Izdvojena su dva tipa maraske (poljicka i duguljasta). Utvrdena je tehnika pripreme i doba sjetve raseljke.

    Nabavom opreme za preradu maslina zapoceta su ispitivanja tehnologije prerade razlicitih sorti maslina.

    Pored tih znanstveno istrazivackih djelatnosti u svrhu primjene rezultata u praksi odrzano je nekoliko seminara, maslinarskih i vocarskih tecajeva, te mnogobrojna predavanja.

    II. Pri kraju 1952. godine Zavod za vocarstvo i maslinarstvo prerastao Je u Stanicu za vocarstvo i maslinarstvo koja se odvojila od Instituta kao samostalna ustanova, a 1960. godine ponovo usla u njegov sastav kao Zavod za vocarstvo i maslinarstvo.

    Stanice u Fazani i Dubrovniku te Zavod za suptropske kulture u Baru odvojili su se od Instituta u samostalne jedinice.

    U razdoblju od 1952. do 1960. godine planiraju se i podizu novi vocnjaci i maslinici te pogoni za preradu masline. Izrada investicijskih programa povjerena je znanstvenim ustanovama koje na taj nacin sudjeluju u akcijama stvaranja novih proizvodnih pogona.

    Znanstveno-istrazivacki rad u vocarstvu u tom je razdoblju znatno smanjen i on obuhvaca ispitivanje samo nekih glavnih problema koji su se pojavili u podizanju novih nasada. To su sortiment bresaka u ekoloskim uvjetima primorja, sortiment bajama te podloge za bajame, redoviti prirod stabala maslina te tehnologija prerade maslina.

    U skladu s tim potrebama, znanstveno-istrazivackim radom obuhvaceni su slijedeci problemi:

    1. ispitivanje autokompatibiliteta i interkompatibiliteta sorti masline.
    2. odredivanje sortimenta bresaka u klimatskirn uvjetima juzne Hrvatske. U tu svrhu podignut je nasad novih kalifornijskih sorti bresaka i hibrida Morettini.
    3. selekcija kasnocvjetajucih tipova bajama. Ta je selekcija izvrsena na podrucju bivsih kotareva Splita i Sibenika.
    4. ispitivanje podloga bajama za krsevita zemljista. Kao podloga za bajame upotrebljavani su sjemenjaci Amygdalus webu Spach.
    5. ispitivanje sadrzaja ulja i toka stvaranja ulja kod pojedinih sorti maslina.

    Pored toga podignuti su novi demonstracijski maslinici s domacim i stranim sortama maslina, u okviru programa razvoja maslinarstva Udruzenja proizvodaca i preradivaca maslina u Splitu. Izradeno je vige projekata za nove nasade vocaka i maslina te projekata za nove uljare.

    III. Osnivanjem Republickog fonda za znanstveni rad pocinje razdoblje sistematskih i visegodisnjih istrazivanja vocarstva i maslinarstva u primorskoj Hrvatskoj.

    U skladu s tom postavkom koju je diktirala potreba prakse, godine 1960. dat je prioritet problemima intenzifikacije proizvodnje maslina. U tom razdoblju obavili su slijedecu zadacu:

    1. istrazivanje gospodarske vrijednosti sorti i tipova maslina. Tim su ispitivanjima obuhvacene sve vazne sorte masline koje se uzgajaju u Istri i Dalmaciji. Ispitana je biologija cvijeta i oplodnje, pomotehnicka svojstva sorti, sadrzaj ulja i vlage u zrelim plodovima.
    2. ispitivanjem novog nacina razmnozavanja maslina utvrdena je tehnika ukorjenjivanja reznica maslina metodom ,,mist". U tu svrhu nabavljena je posebna aparatura, tzv. ,,elektronski list". Utvrden je najpovoljniji supstrat, doba predizanja reznica te djelovanje raznih hormonskih sredstava.
    3. gnojidba masline na bazi folijarne dijagnoze. Nakon petogodisnjih ispitivanja djelovanje gnojidbe na temelju analize elemenata u liscu masline utvrdeno je da se na taj nacin uspostavlja najbolji odnos izmedu glavnih elemenata.
    4. ispitivanjem metode konzerviranja maslina istrazen je tehnoloski proces konzerviranja zelenih plodova za jelo.
    5. istrazivanjem problema obnove starih nasada maslina u starim nasadima istrazena je metoda obnove starih stabala, ispitivana je primjena herbicida u masliniku.

    Maraska je druga kultura koja u dalmatinskom poljodjelstvu ima znacajno mjesto. Medutim, u uzgoju te kulture nisu bili istrazeni osnovni cimbenici proizvodnje kao sto su sorte i podloge. Takvo stanje u uzgoju diktiralo je da se razvoju proizvodnje maraske posveti posebna paznja u tom razdoblju.

    Smatralo se potrebnim nastaviti istrazivati uzroke neredovite rodnosti sorti maslina, pa su se ispitivali utjecaji ekoloskih cimbenika na citogenetska i citokemijska svojstva. Takoder se ispitivala tehnologija konzerviranja maslina. Nastavila su se istrazivati svojstva novih sorti bajama kako bi se uklonile zapreke sto sprecavaju razvoj te kulture.

    Glede toga je od 1965. do 1970. godine Zavod proucavao slijedece probleme:

    1. selekcija tipova maraske. U podrucjima uzgoja te kulture, a na temelju istrazivanja bioloskih i morfoloskih svojstava, izdvojeno je 12 tipova maraske.
    2. utvrdivanje najboljih oprasivaca tipova maraske. Za poljicke i duguljaste tipove maraske utvrdeni su najbolji oprasivaci.
    3. selekcija raseljke (Pr. mahaleb). Izdvojeno je nekoliko tipova rane i kasne vegetacije, bujnog i slabog rasta.
    4. stvaranje novih sorti maslina induktivnim metodama. Primijenjeno je ozracivanje polena raznim dozama gama-zraka. Ozracenim polenom oprasene su sorte masline~oblice, duzice i lastovke. Utvrdena je najpovoljnija doza zracenja.
    5. suzbijanje neredovite rodnosti maslina. Glede smanjenja alternativnosti u roku maslina ispitano je kako prorjeda plodnosti utjece na tu pojavu u godini preopterecenosti rodom. Zatim je analiziran utjecaj klimatskih svojstava, intenziteta hermafroditnih cvjetova, duzine fenofaze cvatnje i duzine vitalnosti embrionalne kese.
    6. istrazivanje svojstava introduciranih sorti i tipova bajama. Utvrdena su svojstva introduciranih sorti i tipova bajama.
    7. istrazivanje tehnologije konzerviranja masline za stolnu uporabu.

    Pored rada na ispitivanju stalno se pruzala strucna pomoc poljodjelstvenim i zadruznim organizacijama u precjepljivanju nerodnih nasada maraske, u primjeni agrotehnickih mjera radi povecanja priroda u nasadima maraske, bajama i maslina, te u organizaciji pogona za konzerviranje maslina za jelo. Zavod je sudjelovao i u izradi osnove razvoja vocarstva, za organizaciju rasadnika, u izradi plana prostornog uredenja jadranskog podrucja i drugih projekata.

    U razdoblju od 1970. do 1974. godine kao predmet istrazivanja odabrani su tipovi maraske, podloga za marasku, nove sorte bajama i introducirane stolne sorte maslina.

    Glavne teme istrazivanja u tom razdoblju su slijedece:

    1. istrazivanje kvalitete i rodnosti odabranih tipova maraske. Ispitivanje intenziteta autofertiliteta, dinamike cvatnje, priroda i kvalitete plodova odabranih tipova maraske.
    2. selekcija raseljke - podloge za marasku. Taj je rad nastavak prijasnjeg na selekciji raseljke. Obuhvaca problem vegetativnog razmnozavanja vaznih tipova raseljke i ispitivanje kompatibiliteta vaznih tipova maraske s izvodenim tipovima raseljke.
    3. ispitivanje gospodarske vrijednosti domacih i introduciranih stolnih sorti masline. Predmet istrazivanja su dvije domace i pet stranih stolnih sorti maslina.
    4. izucavanje intenzifikacije proizvodnje bajama u zagorskom dijelu jadranskog podrucja.

    U razdoblju od 1974. godine do danas, u cilju razvoja vocarske proizvodnje nastavljena su istrazivanja bioloskih i fizioloskih svojstava novih sorti maslina. U ta istrazivanja su ukljucene 43 sorte s podrucja od Istre do juzne Dalmacije.

    Iz podrucja maslinarstva istrazivane su, pored vec spomenutih, i slijedece teme:

  • introdukcija i ispitivanje svojstava stranih sorti u nasim ekoloskim prilikama. Obuhvaceno je 35 sorti;
  • ispitivanje razmnozavanja maslina i proizvodnje sadnog materijala od klasicnog sistema uzgoja sadnica do suvremenog metoda ukorjenjivanja reznica, metodom ,,mist"; ispitivanje problema osnivanja novih intenzivnih nasada. Ovo se istrazivanje odnosi na podrucje zapadne Istre, gdje se podizu novi nasadi;
  • izucavanje problema obnove starih nasada maslina;
  • fiziologija ishrane maslina;
  • tehnologija konzerviranja maslina (zelena i crna maslina).

    Pored istrazivanja u podrucju maslinarstva, istrazuju se i druge vocne kulture, medu kojima su na prvom mjestu bajama i maraska.

    1. Selekcija kasnocvjetajucih domacih sorti i tipova bajama.
    2. Introdukcija i ispitivanje stranih sorti bajama (iz Italije, Francuske, Spanjolske, SAD, SSSR i Bugarske)
    3.Hibridizacija izmedu breskve i bajama u cilju stvaranja novih podloga za bajame.
    4. Razmnozavanje ,,mist" metodom novostvorenih podloga breskve x bajame.
    5. Selekcija tipova maraske.
    6. Selekcija raseljke kao podloge za marasku.
    7. Hibridizacija izmedu tipova maraske u cilju stvaranja novih tipova povoljnih svojstava.
    8.Vegetativno razmnozavanje selekcijskih tipova raseljke.
    9. Ispitivanje svojstava introduciranih sorti tresanja.
    10. Istrazivanje oprasivaca za sortu ,,Tugarka".
    11. Ispitivanje svojstava introduciranih sorti bresaka i nektarina.
    12.1spitivanje podloga sljive i hibrida breskva x bajama za uzgoj bresaka i nektarina na karbonatnim tlima.
    13.1spitivanje sorti i podloga mandarina (ova se ispitivanja obavljaju u PIK ,,Neretva").
    14. Introdukcija stranih sorti sljiva.
    15.Introdukcija i ispitivanje Ijetnih sorti jabuka.
    16. Ispitivanje tehnologije susenja smokve.

    Aktualna znanstveno istrazivacka djelatnost Zavoda danas je usmjerena na slijedece teme i problematiku:

  • Komparativna istrazivanja introduciranih i domacih sorti maslina,
  • Ispitivanje mogucnosti proizvodnje sadnica maslina metodom ,,FOG"
  • Prilog stvaranju ,,GENOBANKE'' bajama, visnje, maraske, masline, smokve i rogaca.

    Sortni pokus na maslini sastavni je dio medunarodnog projekta ,,Poboljsanje proizvodnje maslina" koji se odvijao u okviru FAO.

    Prilog stvaranju ,,GEN BANKE" bajama, visnje i masline je tema u sastavu regionalnog projekta UNDP/FAO ,,Evropski kooperativni program za cuvanje i razmjenu genetskih izvora za selekciju bilja". Ovim projektom bi se postigli slijedeci ciljevi:

  • povecao bi se interes institucija za genetske resurse u Hrvatskoj;
  • aktivirao bi se rad na opisivanju i sredivanju dokumentacije postojecih kolekcija genetskog materijala;
  • usavrsio bi se rad na proucavanju metoda i nacin cuvanja genofonda;
  • omogucila bi se razmjena genetskog materijala u Evropi.

    Osim u znanstveno-istrazivackom radu aktivnost Zavoda za vocarstvo i maslinarstvo je prisutna i u prijenosu znanosti u praksu. Ta aktivnost se posebno ogleda u suradnji sa FAO na razvoju maslinarstva. Velika se paznja posvecuje i regeneraciji starih maslinika. U tu svrhu se podizu demonstracijski nasadi regeneriranih maslina. Znacajno je ovdje spomenuti i zgoj maslina u zajednici sa ovcom (otok Cres) gdje se postizu vrlo dobri rezultati.

    Prijenos znanosti u praksi odvija se i preko izrade projekata za podizanje novih nasada maslina (Porec 105 ha), bajama (Opuzen 200 ha), nektarina (Opuzen 70 ha), bresaka (Knin 10 ha), jabuka (Vrgorac 40 ha, Opuzen 50 ha).

    Poseban utjecaj na razvoj vocarstva Zavod obavlja preko sadnog materijala koji se proizvodi u vlastitom rasadniku uobicajenim metodama, a u posljednje vrijeme i metodama brzog razmnozavanja, prvenstveno maslina, ali i drugih vocnih vrsta, odnosno njihovih sorti i podloga. U proizvodnji sadnog materijala znacajna je uloga novog staklenika za proizvodnju sadnica metodom ,,mist propagation".

    Velika paznja se pridaje osnivanju pokusnih i demonstracijskih nasada. To je znacajno za znanstveni i strucni rad Zavoda, te djelovanja Zavoda na razvoj vocarstva u privatnom gospodarstvu. Rezultati znanstvenog i strucnog rada Zavoda vec se siroko koriste u proizvodnji, pri podizanju novih i obnovi postojecih vocnih nasada.

    O efikasnosti nasih strucnih i znanstvenih rjesenja u vocarskoj proizvodnji najbolje govore rezultati postignuti u Dalmaciji i sire:

  • selekcionirani tipovi maraske podigli su se na drustvenim i privatnim povrsinama Dalmacije;
  • selekcionirani tipovi raseljke, postepeno, preko sadnog materijala maraske i tresnje, ulaze kao najbolje podloge za podrucje Dalmacije;
  • radom na hibridizaciji izmedu vinogradarske breskve i divljeg bajama (Prunus Webbii) stvorene su podloge za breskvu i bajamu na karbonatnim i nesto vlaznijim tlima Dalmacije;
  • selekcionirane su domace sorte bajama od kojih su dvije usle u svjetski sortiment;
  • proucen je domaci i introducirani sortiment bajama, masline, tresnje, smokve i visnje.

    Za rad Zavoda svakako je od velikog znacaja uspostavljena suradnja sa srodnim institutima i katedrama za vocarstvo u zemlji i inozemstvu. Suradnja sa vocarskim ustanovama odvijala se uglavnom kroz medusobne posjete prigodom cega je dolazilo do razmjene informacija, publikacija i bioloskog materijala.

    Sa znanstvenim ustanovama Italije, Spanjolske i Francuske razmijenjen je sortiment masline i bajama.

    Strucnjaci Zavoda za vocarstvo i maslinarstvo sudjelovali su s referatima na mnogim domacim i medunarodnim vocarskim kongresima i skupovima (Zagreb 1962, Nizza 1964, Pescara i Novi Sad 1965, Malaga i Vrnjacka Banja 1971, Montpellier 1975, Chania (Kreta) i Ohrid 1976, Bari i Bar 1977, Cordoba 1989, Maribor i Sibenik 1980, Chania (Kreta) 1981, Split i Zadar 1982, Porec 1984), cime se pridonijelo upoznavanju i afirmaciji rada Zavoda u zemlji i svijetu. Od 1976. godine strucnjaci Zavoda su clanovi radne grupe za selekciju i bioklimatologiju masline, Komisije za maslinarstvo FAO, danasnjeg Regionalnog programa za unapredenje maslina zemalja Mediterana i Bliskog istoka.